TAMNA BROJKA KAZNENIH DJELA. STRAH OD OSUDE, SUDSKOG POSTUPKA ILI NEŠTO TREĆE?

Godišnje izvješće MUP-a za 2016. godinu bilježi pad kaznenih djela u usporedbi s prethodnom godinom, preciznije pad u iznosu od 9,9 %. Pritom su kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti u padu za 5,8 %,  po privatnoj tužbi 20,6 % te ona koja se progone po prijedlogu za 7, 1 %. Prvi pogled na ove brojke je vrlo obećavajući, zar ne? No, što je s onim kaznenim djelima koja nikad nisu prijavljena. Teško da nam bilo kakva statistika može pokazati pravo stanje stvari.

Koliki je broj ljudi koji su pretrpjeli neki oblik nasilja, a da nikome nisu o tome ništa rekli? Ljudi su skloni misliti kako se njima „nešto takvo“ ne može dogoditi. Jasno da je nemoguće pripremiti se na i predvidjeti vlastitu reakciju. Svatko na svoj način proživljava doživljenu traumu. Međutim, potrebno je razviti svijest ljudi o tome kako nisu sami i da ne trebaju osjećati sram ili krivnju. Nerijetko se događa, kod medijski popraćenih kaznenih djela, da upravo žrtva bude izvrgnuta osudi javnosti, jer su ljudi skloni osuđivati druge i pronalaziti razloge za prebacivanje odgovornosti. Nisu svjesni koliko štete može izazvati jedan takav „bezazleni komentar“. Osim tog neposrednog utjecaja na pojedinca, ne smijemo zanemariti ni utjecaj takvog načina razmišljanja na društvo u cjelini. Upravo organizacije civilnog društva, usmjerene na pružanje podrške i pomoći žrtvama kaznenih djela djeluju i na zakonodavca i javnost kroz svoje aktivnosti podizanja svijesti građana o štetnosti sekundarne viktimizacije (viktimizacije nastale kao posljedica nepravilnog odgovora nadležnih tijela i institucija na žrtvu).

Osim društvenog konteksta, nezanemariv je osvrt i na pravni razvoj prava žrtve u postupku. Naime, prof. dr. Zvonimir Šeparović je prvi počeo razmatrati žrtvu kao sudionika kaznenog postupka 1985. godine razvojem viktimologije kao znanosti o žrtvi, a tek je Zakonom o kaznenom postupku iz 2008. godine uveden pojam žrtve kao novog subjekta u kaznenom postupku. Kroz godine položaj žrtve se mijenjao od potpuno pasivnog do sve aktivnijeg, a zadnje promjene su uvedene u srpnju ove godine kada je stupio na snagu novi Zakon o kaznenom postupku koji je u potpunosti usklađen s Direktivom 2012/29/EU kojoj je cilj daljnje proširenje prava žrtve.

Ako već tražimo uzroke u pravnim prazninama i nedovoljno razrađenim zakonima, neka nam to bude samo pokazatelj u kojem smjeru trebamo djelovati, a ne opravdanje.

Andrea

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s