Pink shirt day

 

dan_ruzicastih

Dan ružičastih majica obilježava se diljem svijeta zadnje srijede u veljači s ciljem ukazivanja na važnost borbe protiv vršnjačkog nasilja. Nastao je kao odgovor na događaj u jednoj kanadskoj školi, gdje je dječak postao žrtva nasilja nakon što je u školu došao odjeven u ružičastu majicu. Pink shirt day obilježava se i u Hrvatskoj od 2017.godine, kada je proglašen Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Različiti oblici nasilja među djecom

Vršnjačko nasilje ili bullying nastaje kada jedno ili više djece učestalo te namjerno napada, uznemirava i ozlijeđuje drugo dijete koje se ne može samo obraniti. Najčešće je riječ o fizičkom ili verbalnom nasilju, a česta pojava su i seksualno nasilje, ali i socijalno, koje uključuje ogovaranje, ignoriranje te isključivanje žrtve iz grupe. U današnje informatičko doba sve je prisutniji i tzv. cyberbullying (elektroničko nasilje), kojim se žrtvi namjerno nanosi šteta putem interneta, mobitela i objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.

O kojem god obliku nasilja da se radi, ono može na žrtvi ostaviti dugoročne emocionalne posljedice, zbog čega je nužno ukazivati na ozbiljnost ovog problema.

“(Ne)budi mi (ne)prijatelj!”

U sklopu projekta “(Ne)budi mi (ne)prijatelj!”, kojeg je tijekom školske godine 2017./2018. provela Udruga za podršku žrtvama i svjedocima u partnerstvu sa Srednjom školom Ludbreg, među učenicima je provedena anketa o vršnjačkom nasilju. Čak 50 posto ispitanika izjavilo je kako su bili žrtve vršnjačkog nasilja. Zabrinjavajući je podatak da gotovo 40 posto od njih nikome nije prijavilo nasilje. Taj podatak ne čudi, jer nasilnici za žrtve biraju djecu slabiju od sebe, mirniju, povučeniju, koja im se neće moći suprotstaviti i obraniti se. Žrtva se pak često stidi prijaviti nasilje i nelagodno joj je govoriti o tome. Drugi razlog neprijavljivanja često je strah od osvete nasilnika te da će time samo pogoršati svoju bol i patnju.

Međutim, neprijavljivanje nasilja žrtvi zapravo jamči daljnju izloženost nasilju, zbog čega posljedice poput povlačenja u sebe i gubitka samopouzdanja mogu biti teže i (dugo)trajnije. Zato je važno da roditelji, ukoliko uoče promjene na ponašanju svojeg djeteta ili bilo koji trag koji bi upućivao da je riječ o vršnjačkom nasilju, o tome razgovaraju s djetetom. Ukoliko sumnjaju da im je dijete žrtva nasilja, dobro je o tome obavijestiti školu. Ukoliko razgovor s razrednikom ili ravnateljem ne pomogne, nasilje se može prijaviti i policiji.

Na mladima svijet ostaje

Stara izreka kaže “od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba”. S time se nažalost ne može složiti velik broj djece koji u školu odlaze sa strahom i brigom zbog još jednog susreta s nasilnikom. Djetinjstvo bi trebalo biti “obojano” radošću i veseljem, a ne strahom od nasilnih vršnjaka koji imaju potrebu drugome nauditi. Upravo zato nužna je prevencija vršnjačkog nasilja i edukacija ne samo djece, već i odraslih. Jer i roditelje treba poticati da svoju djecu uče da budu druželjubivi, pristojni i tolerantni, da poštuju druge i da shvate da je agresivno ponašanje neprihvatljivo.

Kaže se kako na mladima svijet ostaje. Upravo zato edukacijom, projektima poput Dana ružičastih majica, te “usađivanjem” pozitivnih vrijednosti putem odgoja i obrazovanja od najranijih dana, potrebno je raditi na tome da sadašnje i buduće generacije djece i mladih nauče da nije prihvatljivo biti nasilan prema drugome i da se nasilje ne smije tolerirati.

 

Link na video: https://www.youtube.com/watch?v=5dHElurVeSo

Hrvoje

Advertisements

Pravo na savjetnika

Pravo na savjetnika

Jedno od prava žrtvi po Zakonu o kaznenom postupku  je pravo na savjetnika na teret proračunskih sredstava što znači da savjetnika financira RH, a ne sama žrtva. To pravo imaju žrtve kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora od 5 ili više godina, ako trpe teže posljedice, žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, žrtve u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite (što može uključivati i posredne žrtve, u slučaju da je neposredna žrtva preminula), žrtva dijete ili maloljetnik.

Savjetnik je osoba određena zakonom. Žrtva može tražiti savjetnika od policije, istražitelja, državnog odvjetnika ( ovisno o fazi postupka).

Savjetnik je osoba koja može pomoći žrtvi prije davanja iskaza u kaznenom postupku na način koji je potreban žrtvi, bilo to u pravnom ili psihološkom smislu, gdje savjetnik može poslužiti kao podrška. Zahtjev o osobi u ulozi savjetnika ovisi o potrebi žrtve, žrtva sama treba naznačiti kojeg savjetnika želi. Savjetnik ne mora biti isključivo odvjetnik, već može biti i netko od pomagačke struke što uključuje stručne suradnike, socijalne pedagoge i socijalne radnike. Žrtvama koje imaju pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava ne preporuča se kao savjetnika izabrati odvjetnika jer tu ulogu može imati opunomoćenik. Takvim se žrtvama možda bolje odlučiti za psihologa, pedagoga, socijalnog radnika, ili osobu sličnog zanimanja, a ne nužno nekoga iz pravne sfere, jer im takav savjetnik može pružiti emocionalnu podršku.

Uz pomoć pri davanju iskaza, savjetnik na teret proračunskih sredstava također može pomoći žrtvama pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva ako trpe teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela.

 

Za više informacija možete nazvati Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 sati na besplatni i anonimni broj 116 006.

Dolores

Pravo biti informiran

Pravo na informacije       Nakon prijavljivanja kaznenog djela žrtvi često nije jasno što će se poduzimati u smislu otkrivanja i procesuiranja počinitelja te saniranja nastala štete. Žrtva obično nema dovoljno informacija može li ona aktivno doprinijeti uspjehu postupka koji slijedi. Zakon o kaznenom postupku propisuje se da žrtva kaznenog djela mora imati primjereni pravni položaj radi ostvarenja svojih prava u kaznenom postupku i da o tim pravima mora biti pravovremeno obaviještena.

    Sud, državno odvjetništvo, istražitelj ili policija obvezni su pri poduzimanju prve radnje u kojoj žrtva sudjeluje informirati žrtvu o pravima koja joj pripadaju poput prava na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela. Moraju informirati žrtvu da može sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Kada je dijete žrtva kaznenog djela ono ima dodatna prava. Kada su kaznenim djelom pogođena djeca  s istim informacijama potrebno je upoznati i njihove roditelje ili zakonske zastupnike, osim ako bi to bilo u suprotnosti sa dobrobiti djeteta ili maloljetnika; u takvim slučajevima obavještava se mjerodavni centar za socijalnu skrb. Na isti način treba postupiti prema osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Kada je žrtva kaznenog djela stranac, potrebno ga je o njegovim pravima upoznati na njemu razumljivom jeziku.

      Žrtva kaznenog djela ima pravo tražiti na zahtjev:

  • bez nepotrebne odgode da bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite
  • da bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak
  • obavijest o poduzetim radnjama od državnog odvjetnika nakon proteka 2 mjeseca od prijave kaznenog djela

      Vrlo je važno da  se žrtve izvještava o tijeku rješavanja njihovog slučaja, odnosno da im se daje relevantna, točna i stalna povratna informacija o tome kako će se obaviti policijski izvidi, koje će se mjere poduzeti kako bi se spriječila dodatna viktimizacija i pružila sigurnost. Ukoliko žrtva ne bi imala informacija o samom tijeku kaznenog postupku tada ima pravo tražiti, nakon proteka 2 mjeseca od prijave kaznenog djela, informaciju od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama koju je državni odvjetnik obvezan pružiti.

     Žrtva ima pravo da na njezin zahtjev bude bez nepotrebne odgode obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora. Informaciju o puštanju okrivljenika iz istražnog zatvora, na zahtjev žrtve, dužna je pružiti policija. Informacije o puštanju okrivljenika s izdržavanja kazne zatvora dužna je informirati, na zahtjev žrtve, Služba za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa. Ukoliko se žrtvu bez obzira na upućen zahtjev ne obavijesti ili ju se prekasno obavijesti može doći / dolazi do susreta žrtve i počinitelja. U takvim susretima žrtva doživljava dodatnu viktimizaciju, dodatni stres i traumu. Nažalost, u takvim situacijama ponekad može doći i do ponavljanja određenog kaznenog djela na štetu žrtve, stoga je od velike važnosti da se žrtvu pravodobno i pravovremeno informira.

    Kada se žrtva izjasni kao oštećenik tada pored osnovnih ostvaruje i dodatna prava. Pod tim pravima podrazumijeva se pravovremeno infomiranje oštećenika o tijeku i ishodu postupka te informiranje o odbacivanju prijave od strane državnog odvjetnika. O odbacivanju prijave te o razlozima za to državni odvjetnik dužan je obavijestiti oštećenika u roku od osam dana uz pouku da može sam preuzeti progon. Nakon što dobije obavijest o odbacivanju/odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona, dužan je dobiti i naputak državnog odvjetnika koji sadržava već poduzete radnje i one koje predstoje. Kada državni odvjetnik obavještava oštećenika da može nastaviti progon, dostaviti će mu i naputak koje radnje može poduzeti radi ostvarivanja toga prava te mu u tu svrhu omogućiti razgledavanje i prepisivanje spisa te presnimavanje snimki.

 

Za više informacija o pravima možete kontaktirati Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 na besplatni i anonimni broj 116 006.

Narcisa

Pravo na aktivno sudjelovanje u kaznenom postupku

Pravo na aktivno sudjelovanje u postupku

Žrtva kaznenog djela ima pravo sudjelovati u kaznenom postupku, no na koji način žrtva može aktivnije sudjelovati u kaznenom postupku? Za početak navesti ćemo osnovna prava koja pripadaju žrtvi:

  • pravo na pristup službama za potporu žrtava kaznenih djela,
  • pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela
  • pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
  • na zaštitu dostojanstva prilikom ispitivanja kao svjedok,
  • da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
  • da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni,
  • podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
  • pravo na obavijest državnog odvjetnika o poduzetim  radnjama povodom prijave i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku
  • pravo da na zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju istražnog zatvora, bijegu okrivljenika iz zatvora ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi zaštite
  • da na zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak
  • druga prava propisana zakonom
  • ukoliko je za djelo propisana kazna zatvora veća od pet godina a žrtva podnosi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinsko pravnog zahtjeva
  • ukoliko je osoba žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, ima pravo na podnošenje zahtjeva na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom
  • pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik i ostvarivati prava propisana zakonom.

NA KOJI NAČIN ŽRTVA MOŽE AKTIVNO SUDJELOVATI U KAZNENOM POSTUPKU?

Kako bi žrtva aktivno sudjelovala u kaznenom postupku prvi korak koji je potreban da učini jest da se izjasni kao OŠTEĆENIK. Kada se osoba izjasni u kaznenom postupku kao žrtva oštećenik ona ostvaruje dodatna prava kojima može aktivnije sudjelovati u kaznenom postupku poput prava na podnošenje imovinsko pravnog zahtjeva, predlaganja dokaza te predlaganja mjera opreza. Žrtva se može izjasniti kao oštećenik izjavom policiji, državnom odvjetniku ili na sudu.

Dodatna prava koja pripadaju oštećeniku su:

  • pravo na vlastiti jezik i tumača ako je potrebno,
  • pravo podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinsko pravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • pravo na opunomoćenika(na vlastiti trošak),
  • pravo predlagati dokaze i upozoravati na činjenice,
  • pravo prisustvovati dokaznom ročištu,
  • pravo prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor
  • pravo izvršiti uvid u spise (ako je ispitan),
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • pravo podnijeti žalbu u slučajevima predviđenim Zakonom o kaznenom postupku,
  • pravo tražiti povrat u prijašnje stanje
  • pravo biti obaviješten o tijeku i ishodu postupka,
  • podnijeti prijedlog za progon ili privatnu tužbu
  • preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika

Svako od dodatnih prava koje pripada oštećeniku je značajno, no potrebno je posebno istaknuti važnost sljedećih prava:

  • PRAVO PODNIJETI IMOVINSKO PRAVNI ZAHTJEV
    • oštećenik ima pravo podnijeti imovinsko pravni zahtjev najkasnije do završetka glavne rasprave
    • oštećenik putem imovinsko pravnog zahtjeva može tražiti naknadu štete koju je pretrpio počinjenjem kaznenog djela. Pravodobnim podnošenjem tog zahtjeva u sklopu kaznenog postupka, sud će odlučiti uz kaznu i o visini naknade ukoliko će zahtjev biti prihvaćen od strane suca
    • ukoliko imovinsko pravni zahtjev bude odbijen tada oštećenik ima pravo tražiti naknadu štete privatnom tužbom
  • PRAVO PREDLAGATI DOKAZE
    • Oštećenik ima pravo predlagati dokaze u fazi istraživanja, te može sucu istrage predložiti provođenje istražnih radnji.
  • PRAVO TRAŽITI PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA
    • oštećenik ima pravo predlagati mjere u svrhu zaštite

 

AKO JE OŠTEĆENIK DIJETE

Ukoliko je oštećenik dijete, a njegovi interesi kose se s interesima roditelja, tijelo koje vodi postupak pozvat će nadležno tijelo socijalne skrbi da djetetu imenuje posebnog skrbnika. Također, ako je oštećenik dijete ili osoba lišena poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik ili posebni skrbnik ovlašten je davati izjave i poduzimati radnje na koje ima pravo oštećenik.

 

Za više informacija o aktivnoj ulozi oštećenika u kaznenom postupku možete se obratiti Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 sati na besplatni i anonimni broj 116 006.

                                                                                                                                                      Renee

Pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava

Pravo na opunomoćenika

Jedno od posebnih prava, koje pripada najranjivijim skupinama žrtava, pravo je na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava. Riječ je o pravu koje mogu ostvariti djeca kao žrtve te žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i  trgovanja ljudima.

Uloga opunomoćenika na teret proračunskih sredstava je zastupanje interesa žrtve na način da pomaže žrtvi davanjem pravnih savjeta tijekom kaznenog postupka. Kako je za svoj rad plaćen iz državnog proračuna, njegova usluga za žrtvu je potpuno besplatna.

Ostvarivanje ovog prava žrtva može zatražiti od policije, istražitelja, državnog odvjetnika ili suca, ovisno o fazi u kojoj je postupak. Nakon što ga zatraži, opunomoćenik se žrtvi dodjeljuje s liste odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore. Kako je riječ o osobi pravne struke, pomoć opunomoćenika od velike je koristi za žrtvu, stoga je izrazito važno pravovremeno je upoznati s ovim pravom.

S obzirom da usluge odvjetnika za mnoge predstavljaju veliki trošak, ovim pravom najranjivijim skupinama žrtava zajamčeno je da uz sebe mogu imati odvjetnika koji će štititi njihov interes, a da pritom ne moraju brinuti o mogućim troškovima za njegov angažman.

 

Hrvoje

Pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde

Pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde

Pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde jedno je od prava žrtve. Ono se može ostvariti kroz traženje izricanja određenih mjera kojima se nastoji zaštiti žrtva od počinitelja. Postoje dvije vrste mjera u kaznenom postupku, a to su mjere opreza i sigurnosne mjere.


Mjere u kaznenom postupku

Mjere opreza mogu biti naložene prije i tijekom kaznenog postupka te traju dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude. Mjere opreza se izriču samostalno kako bi se njima zaštitila žrtva od potencijalnog zastrašivanja ili drugih oblika protupravnog djelovanja na žrtvu. Njima se ne može ograničiti pravo okrivljenika na vlastiti dom ili na veze s ukućanima ili obitelji, osim ako se postupak vodi zbog kaznenog djela počinjenog na štetu neke od tih osoba. Također se ne može ograničiti pravo okrivljenika na komuniciranje s braniteljem.

Mjere opreza jesu:

  • zabrana napuštanja boravišta,
  • zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja,
  • obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu,
  • zabrana približavanja određenoj osobi,
  • zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom,
  • zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe,
  • udaljenje iz doma

Sigurnosne mjere su sankcije kojima se sprječava ponovno počinjenje istog ili poticanje počinjenja novog kaznenog djela. One, kao pretežno preventivne sankcije, usmjerene su na uzroke, a ne na posljedice delinkventnih ponašanja.

 Sigurnosne mjere jesu:

  • obvezno psihijatrijsko liječenje,
  • obvezno liječenje od ovisnosti,
  • obvezan psihosocijalni tretman,
  • zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti,
  • zabrana upravljanja motornim vozilom,
  • zabrana približavanja,
  • udaljenje iz zajedničkog kućanstva,
  • zabrana pristupa internetu,
  • zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.

Sigurnosne mjere se nikad ne izriču samostalno, već samo uz kaznu ili uvjetnu osudu.


Mjere u prekršajnom postupku

U prekršajnom postupku izriču se zaštitne mjere kojima je svrha da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinitelja odnosno na počinjenje novog prekršaja.

Zaštitne mjere su:

  • obvezno liječenje od ovisnosti
  • zabrana obavljanja određenih dužnosti ili djelatnosti
  • zabrana obavljanja određenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi
  • zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija
  • zabrana poslovanja s korisnicima državnog ili lokalnih proračuna
  • zabrana upravljanja motornim vozilom
  • zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja

Što kada počinitelj krši mjere koje su mu izrečene?

Ukoliko počinitelj krši mjere koje su mu izrečene potrebno je da žrtva prilikom saznanja o kršenju kontaktira policiju kako bi ih obavijestila o istom jer policija ne može na drugi način imati saznanja o tome.


Obavijest o puštanju okrivljenika

Obavijest o puštanju okrivljenika iz istražnog zatvora (od strane policije) ili s izdržavanja kazne zatvora (od Službe za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa) će dobiti žrtva koja to ZATRAŽI.

U slučaju kada žrtva nije informirana o pravu da zatraži obavijest o puštanju okrivljenika događaju se situacije u kojima se okrivljenik pusti bez da se žrtvu obavijesti te dolazi do  ponovnog susreta žrtve i počinitelja. U takvim situacijama žrtva se dodatno traumatizira i viktimizira te joj se ne omogućava zaštita i sigurnost.

 

Za više informacija o mjerama koje se izriču u kaznenom i prekršajnom postupku obratite se Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja svakim radnim danom na broj 116 006 od 08:00 – 20:00 sati.

 

Renee

 

Pojedinačna procjena potreba žrtve

Pravo na pojedinačnu procjenu potreba

Pojedinačna procjena potreba žrtve je postupak kojim se utvrđuje postoji li potreba žrtve za dodatnim  mjerama zaštite u kaznenom postupku te koje mjere je potrebno provesti kako bi se žrtva dodatno zaštitila. Provođenjem pojedinačne procjene nastoji  se smanjiti rizik od daljnje traumatizacije i ponovne viktimizacije žrtve (npr. mjera opreza zabrane približavanja ili poseban način ispitivanja radi izbjegavanja kontakta žrtve i počinitelja).

Procjena se mora provesti uz suglasnost žrtve, njezino sudjelovanje i uvažavanje želja i stavova. Potrebno je postupati  s posebnom pažnjom (osobito ako se radi o djeci  ili osobama koje su već bile žrtve težeg kaznenog djela ili prekršaja) na način koji je za žrtvu najmanje opterećujući, uzimajući u obzir okolnosti i poštivajući dostojanstvo ispitane osobe. Procjenu su dužna provoditi tijela (policija, državni odvjetnici i suci) koja dolaze u kontakt sa žrtvom počevši od izvida pa do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Procjenu provode nadležna tijela u suradnji s organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela.

Isto tako, na temelju procjene postoji mogućnost i za dodatnom podrškom i pomoći koja se pruža osobama izvan postupka. Takva je pomoć žrtvi potrebna kako bi se ona osnažila, kako bi lakše prebrodila psihičke, zdravstvene ili imovinske posljedice, ako joj je potrebna dugotrajnija psihijatrijska skrb, pravna pomoć, siguran smještaj ili slično.

      Taj je oblik pomoći iznimno potreban kada:

  • je počinitelj žrtvi bliska osoba,
  • se žrtva boji da će joj počinitelj ponovno nauditi,
  • ako je djelo počinjeno na osobito okrutan i/ili ponižavajuć način,
  • ako je žrtva ekonomski ovisna o počinitelju

Tijelo koje provodi procjenu će, nakon dobivenih rezultata, zatražiti poduzimanje dodatnih mjera zaštite (npr. tražiti istražni zatvor, zabranu približavanja, poseban način ispitivanja u postupku,…) te osobu uputiti u odgovarajuću ustanovu i/ili organizaciju. Prilikom provođenja pojedinačne procjene žrtve tijela koja ga provode dužna su ispuniti Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom. Najčešće, najprikladniju pomoć u ovakvim slučajevima pružaju razne udruge odnosno organizacije civilnog društva kojima se žrtve mogu obratiti.

Pojedinačna procjena žrtve još uvijek nije zaživjela u punom opsegu. Potrebno je informirati tijela koje sudjeluju u postupku o važnosti i načinu provođenja pojedinačne procjene potreba žrtve kako bi se njome pružila dodatna zaštita ukoliko za to postoji potreba.

Za više informacija možete kontaktirati Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja na broj 116 006 svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 sati.

 

Sara

Pravo na osobu od povjerenja

Osoba od povjerenja

U obavijesti o pravima žrtve istaknuto je kao pravo žrtve da može imati osobu od povjerenja kroz  postupak. Prema Zakonu o kaznenom postupku osoba od povjerenja je zakonski zastupnik ili druga poslovno sposobna osoba po izboru ovlaštenika prava na pratnju, osim ako je predložena ili pozvana u svojstvu svjedoka.

Tko je osoba od povjerenja?

Osoba od povjerenja je kao što joj samo naziv kaže osoba u koju žrtva ima povjerenja, s kojom može razgovarati i koja će je osnažiti prilikom kaznenog/prekršajnog postupka.

Osoba od povjerenja ne mora biti stručna osoba koja razumije cijeli proces, već je bitno da je to osoba koja  daje osjećaj sigurnosti i bodri osobu tijekom postupka. Njezino zanimanje se kreće u rasponu od prijatelja, obitelji, kolege do psihologa, odvjetnika, socijalnog radnika. Uključena je u cijeli postupak, od prvog koraka prilikom podnošenja kaznene prijave, same nazočnosti na sudu pa do donošenja presude. Ima pravo biti s žrtvom u svakom koraku poglavito u sudnici s obzirom da je to vrlo stresno stanje u kojem je dobro znati da žrtva ima sebi vrlo blisku osobu koja je uz nju.

Bitno je naglasiti prednosti prisutnosti osobe od povjerenja tijekom cijelog postupka. U situaciji kada je žrtvi izrazito teško, kada je preplavljena emocijama ili joj je jednostavno potrebna nečija prisutnost, osoba od povjerenja joj omogućava da se osjeća sigurnije, ugodnije. Osoba od povjerenja je ona koja će ju bodriti kroz postupak primjerice prilikom podnošenja prijave jer žrtva neće biti sama s nepoznatim osobama, već će imati poznato lice.

Što  u slučaju da se žrtvi onemogući pratnja osobe od povjerenja?

Nadležna tijela ne smiju odbiti prisutnost osobe od povjerenja jer ukoliko to učine onda su prekršila prava koje pripadaju žrtvi. U slučaju da se to dogodi, unatoč svim zakonskim normama, žrtva se može žaliti na rad institucije zbog povrijeđenog prava.

Za više informacija o osobi od povjerenja možete kontaktirati Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja na broj 116 006 svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 sati.

Nensi

 

Pravo na ispitivanje putem audio-video linka

Pravo na ispitivanje putem audio-video linka

Audio-video link je posebna vrsta ispitivanja žrtava pri čemu žrtvu u posebnoj prostoriji ispituje posebno educirana stručna osoba. Audio-video link je uređaj kojim se snima ispitivanje žrtve što se može ponovno koristiti kao njen iskaz u postupku. Svrha provođenja ispitivanja putem audio-video linka je  zaštita žrtve kako ne bi morala više puta iskazivati o kaznenom djelu  te kako se ne bi susrela s počiniteljem kaznenog djela što može biti dodatno traumatično za nju i prouzročiti sekundarnu viktimizaciju (ponovno proživljavanje traumatičnog događaja – kaznenog djela).

Tko ima pravo na ispitivanje putem audio-video linka?

PRAVO NA ISPITIVANJE PUTEM AUDIO-VIDEO LINKA  ima:

  • dijete žrtva kaznenog djela
  • žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode
  • žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima

Kaznena djela protiv spolne slobode i kaznena djela trgovanja ljudima izravna su povreda ljudskog tijela, dostojanstva, psihičke dobrobiti dok djeca s obzirom na dob ne mogu procesuirati bilo kakvo kazneno djelo kojim su povrijeđena ili kojem su svjedočili te su zato posebno ranjiva skupina. Stoga, izrazito je bitno da se vodi računa o tome da se žrtve zaštiti u kaznenom postupku i da se spriječi nastanak dodatne  traumatizacije.

Kako se ostvaruje pravo na ispitivanje putem audio-video linka?

Pravo na ispitivanje putem audio-video linka provodi se na zahtjev žrtve ili u nekim slučajevima obvezno. Pravo na ispitivanje putem audio-video linka ostvaruje se na ZAHTJEV ukoliko se radi o:

  • žrtvi kaznenog djela protiv spolne slobode
  • žrtvi trgovanja ljudima

Ispitivanje putem audio-video linka ukoliko je dijete mlađe od 16 godina provodi se obavezno. Za starije maloljetnike (16–18 godina) vrši se procjena o potrebi  provođenja ispitivanja putem audio- video linka.

**Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja ili invaliditeta ne mogu odazvati pozivu  na sud na svjedočenje  mogu biti ispitani također putem audio-video linka u svom domu. Ova metoda također se može koristiti kada u postupku postoje zaštićeni svjedoci.

** Ukoliko se provedenom pojedinačnom procjenom žrtve ustanovi potreba za osiguranjem dodatnih mjera kako bi se spriječila dodatna sekundarna viktimizacija žrtve može se tražiti ispitivanje putem audio-video uređaja ( iako to pravo nije zakonom posebno naznačeno žrtvi).

Nina

Pravo na zaštitu dostojanstva

Pravo na zaštitu dostojanstva

 

Prema Ustavu Republike Hrvatske svaka osoba ima pravo na vlastito dostojanstvo. Jednako tako u kaznenom postupku žrtva ima pravo na zaštitu dostojanstva. Prvenstveno se to odnosi na dostojanstveno postupanje od strane nadležnih tijela, odnosno službenika koji dolaze u kontakt sa žrtvom. Od trenutka kada žrtva prijavi kazneno djelo policiji ili državnom odvjetništvu svi službenici dužni su se prema njoj ponašati DOSTOJANSTVENO, s poštovanjem, razumijevanjem, strpljivo i humano. To joj je zajamčeno zakonom kao žrtvi  u pouci o pravima.

Značajnost ovog prava može se očitovati kroz mogućnost ispitivanja osobe istog spola. Kada se radi o kaznenim djelima protiv spolne slobode ili kaznenom djelu trgovine ljudima, žrtva može tražiti prilikom prijave kaznenog djela da ju ispituje osoba istog spola. Također, ako je potrebno ponovno provesti ispitivanje, može tražiti da ju ispituje ta ista osoba. Na taj  se način  štiti dostojanstvo osobe omogućavanjem da se osjeća što ugodnije i sigurnije pri davanju iskaza.

Prilikom ispitivanja odnosno davanja iskaza, žrtva ima pravo odbiti odgovore na pitanja vezana za  strogo osobni život. To se odnosi na pitanja kojima se ispituje o pojedinostima koje nisu relevantne za kazneni postupak, odnosno pitanja koja su postavljena iz osobne radoznalosti ispitivača. Odbijanjem odgovora na takva pitanja žrtva može zaštiti svoju privatnost i dostojanstvo u kaznenom postupku te joj se omogućava  da se osjeća ugodnije i sigurnije.

Pravo na dostojanstvo osigurava se i očuvanjem privatnosti. U kaznenom postupku također se mora paziti na tajnost podataka. Dijete u ulozi žrtve i žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima imaju pravo na tajnost osobnih podataka što znači da se njihovi osobni podaci ne smiju koristiti u nikakve druge svrhe osim potreba kaznenog postupka. Ove  kategorije žrtava također imaju pravo na isključenje javnosti s rasprave, tj. da rasprava bude zatvorena. Kada se radi o djeci u ulozi žrtve, javnost je automatski isključena, onemogućen joj je pristup raspravi dok žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima mogu tražiti putem zahtjeva da se javnost isključi s rasprave.

Za više informacija možete se obratiti Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja koji je dostupan svakim radnim danom od 08:00 do 20:00 sati.

 

Nina