Perspektiva volontera

activity-3543821_1280Što je volontiranje?


Volontiranje je neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti zajednice ili cijelog društva. Kroz sudjelovanje u volonterskim aktivnostima, koje doprinose poboljšanju života u zajednici, ljudi stvaraju osjećaj odgovornosti za zajednicu i osvješćuju čitav niz vrijednosti, poput tolerancije, solidarnosti, zajedništvo, ravnopravnost rodova/spolova, vrijednosti nenasilne komunikacije, zaštite okoliša te osobnoga i društvenoga razvoja. Svake se godine sve više pojedinaca odlučuje na volonterske aktivnosti. Volonteri su važan dio strukture civilnog društva, koje je ključni čimbenik društvenih promjena. Budući da je volontiranje jedna od ključnih odrednica razvijenog civilnoga društva, mlade je potrebno od najranije dobi poticati na volonterski rad.

Volontiranje je jedan od najsnažnijih elemenata koji doprinose razvoju i formiranju altruizma kao svjetonazora. Osim toga, volonterski rad nije koristan samo onome kome se tim radom pomaže, već i samom volonteru. Brojna istraživanja pokazuju da altruistične aktivnosti poboljšavaju životno zadovoljstvo i sreću, odnosno da su povezane s različitim pozitivnim ishodima u području psihološke dobrobiti i zdravlja.

Zašto volontirati?


Pitanje koje se najčešće postavlja jest što pojedince motivira da započnu, ali i ustraju u volontiranju. Uzmimo u obzir da se radi o neplaćenom radu i „prepuštanju“ slobodnog vremena radi tuđe dobrobiti. Dakako, motivi volontiranja mogu biti različiti –  neki su više intrinzični, a neki ekstrinzični. Pojedinci čiji su motivi intrinzični uživaju u pomaganju drugima, što povećava i njihovo vlastito zadovoljstvo. Nadalje, razlog volontiranja može biti i učenje te praktična primjena vještina i sposobnosti, što posljedično može dovesti do povećanja samopoštovanja i samopouzdanja, odnosno boljeg prihvaćanja sebe. Međutim, pojedincima motiviranima ekstrinzičnim razlozima osjećaj zadovoljstva je sekundaran te oni volontiranje vide kao razvijanje društvene mreže i ulaganje u ljudski kapital. To su, dakle, pojedinci koji volontiraju kako bi povećali mogućnost za zapošljavanje, odnosno stekli radno iskustvo i upoznali važne ljude. Međutim, uzevši u obzir razlike u motivima volontiranja, važno je napomenuti da su svi oni valjani i dovode do pozitivnih ishoda. Dakako, veća je vjerojatnost da će duže volontirati pojedinci koji su prvenstveno intrinzično motivirani, odnosno usmjereni na druge iz altruističnih razloga.

HRVATSKA vs. VOLONTIRANJE


Istraživanja su pokazala da su u Hrvatskoj upravo studenti oni koji najviše volontiraju, dakle dvostruko više od hrvatskog prosjeka, no Hrvatska još uvijek ima nizak udio studenata koji volontiraju u odnosu na svijet. S obzirom na činjenicu da je volontiranje ne samo pokazatelj stanja društva, već i njegovog budućeg razvoja, od iznimne je važnosti promicanje volontiranja, kako među mladima, tako i općenito u društvu.

42903824_1978440585570595_346661086931451904_n

VOLONTIRANJE ZA MENE


No, što volontiranje znači za mene? Tijekom fakulteta imala sam priliku volontirati na različitim mjestima, no u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja zadržala sam se najduže; volontiram već gotovo pune tri godine. Smatram da je osjećaj koji se javlja nakon pružanja bilo koje vrste pomoći pozivatelju svakako neprocjenjiv. Osim što volontiranjem u NPC-u pomažemo pojedincima kojima je potrebna pomoć, istovremeno učimo puno korisnih informacija. Posebno bih istaknula mogućnost integracije različitih informacija iz prava, psihologije i socijalnog rada, što je studentima tih područja od neupitne važnosti. Iz toga svakako slijedi i primjena tih znanja tijekom samog volontiranja;  teoriju istovremeno primjenjujemo u praksi.

 

Karla