Europski dan žrtava kaznenih djela

EUROPSKI DAN ŽRTAVA KAZNENIH DJELA i ove se godine obilježava 22. veljače. Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja sudjeluje u obilježavanju tog dana i ove godine, uz brojne druge udruge i institucije u zemljama Europske unije.

Kako bi se u većoj mjeri ostvarivala prava žrtava u stvarnosti, od velikog je značaja da se što veći broj građana uopće osvjesti o pravima žrtava, o važnosti poznavanja tih prava te načinu njihova ostvarivanja. Važno je biti svjestan da se kaznena djela događaju svakodnevno, svugdje oko nas, te se mogu dogoditi bilo kome od nas, našim obiteljima, prijateljima, poznanicima, susjedima.  Vrlo je bitno znati da u takvim situacijama nitko ne mora stajati sam, već da postoji čitav sustav udruga za podršku, kako emocionalnu tako i pravnu, postoje organizacije i institucije koje su tu za žrtve, da ih informiraju i pomognu kroz proces oporavka i kroz tijek kaznenog postupka.

U trenutku kad se dogodi kazneno djelo, važno je da žrtva bude informirana i da joj se pruži sva moguća pomoć u trenutno nametnutoj ulozi u životu, ulozi žrtve. Ponekad nas surovi način modernog života navede da ne obraćamo pozornost na druge u potrebi te da ne prepoznamo da je nekome potrebno rame za plakanje, podrška kada je najpotrebnije. Stoga je postojanje linije esencijalni dio podrške žrtvama, gdje se žrtve mogu obratiti i otvoriti vezano za svoje probleme, misli, pitanja i osjećaje.

S ciljem da se osvjesti građane o pravima žrtava, u Zagrebu je organizirana Konferencija – obilježavanje Europskog dana žrtava kaznenih djela 22. veljače u Novinarskom domu. Osnovni cilj Konferencije je podsjetiti javnost na ostvarivanje temeljnih prava žrtava kaznenih djela  kao i razvijanje povjerenja u pravosudni sustav. U Vukovaru se isti dan održava Dan otvorenih vrata Udruge za podršku žrtvama i svjedocima od 09,00-16,00h na adresi Ljudevita Gaja 12, Vukovar. Također se u istom prostoru održava neformalno druženje organizacija civilnog društva koje rade na području pružanja podrške žrtvama kaznenih djela u gradu Vukovaru. Udruge partneri u organizaciji su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, te Bijeli krug Hrvatska iz Splita.

Na društvenim mrežama, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja organizirao je kampanju za podizanje javne svijesti o postojanju ovog dana i za informiranje o pravima žrtava, kampanju „Podigni svoj glas za prava žrtava!“ putem registracije na Thunderclap http://thndr.me/ZPqis5 kroz dijeljenje obavijesti na društvenim mrežama uz hashtagove #EUvictimsday #116 006. Ovu kampanju podržali su i naši volonteri i suradnici, ali i brojne poznate osobe, kako bi prodrijeli do što većeg broja ljudi s našom snažnom porukom.

Zakon o kaznenom postupku koji uređuje prava žrtava i njihovo ostvarivanje, trenutno je u procesu izmjene te bi se trebalo u potpunosti usvojiti odredbe Direktive 2012/29/EU koja osigurava veća prava, podršku i zaštitu svim žrtvama te je neizmjerno bitno potaknuti sve uključene u rad sa žrtvama, osobito nadležne institucije, na što žurnije usvajanje promjena kako bi veća prava žrtava postala stvarnost. Prema Direktivi, države članice trebaju osiguravati da se žrtve priznaju kao žrtve i da se prema njima postupa s poštovanjem, na osjećajan, primjeren, stručan i nediskriminirajući način, u svim kontaktima sa službama za potporu žrtvama i službama za popravljanje štete ili nadležnim tijelom, koji postupaju u okviru kaznenog postupka.

Uz podsjećanje javnosti na prava žrtava i njihovu zaštitu, ovim kampanjama i okupljanjima povodom dana žrtava nastoji se ukazati na potrebu provedbe Direktive 2012/29/EU i u praksi, na način da se osigura pravilan pristup i odnos prema žrtvama kaznenih djela, poštujući i podržavajući odnos te da žrtve kaznenih djela dobiju odgovarajuće informacije, potporu i zaštitu i da im bude omogućeno sudjelovanje u kaznenim postupcima. Za potpuno ostvarivanje prava žrtava važno je da policija, državni odvjetnici i suci budu prikladno osposobljeni za rad sa žrtvama; da se žrtvama pruže razumljive informacije o njihovim pravima i slučaju; da žrtve mogu sudjelovati u postupku ako to žele te da im se pruži pomoć za sudjelovanje na suđenju; da se ranjive žrtve, kao što su djeca, žrtve silovanja ili žrtve s invaliditetom, identificiraju i na odgovarajući način zaštite; da su žrtve tijekom policijskih istraga i sudskih postupaka zaštićene.

Mi, volonteri, poručujemo žrtvama da nisu same, da nam se obrate na 116 006 i da se uz našu pomoć izbore za sebe. Za kazneno djelo nema isprike. Nema isprike za nedjelovanje. Nema isprike za pogrdne riječi.  Niste sami! Birajte 116 006! Birajte podršku!

Nina

Volontiranje u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja -FAQ

 

OPIS POSLA

  1. Što obuhvaća volonterski posao?

Volontiranje obuhvaća rad u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja na telefonskom broju 116 006. U telefonskom razgovoru volonteri pružaju emocionalnu podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela te članovima njihovih obitelji, informiraju ih o njihovim pravima, pružaju im praktične informacije i upućuju ih na relevantne institucije i organizacije civilnog društva.

  1. Hoću li osobno raditi sa žrtvama ili svjedocima?

Volonteri ne ostvaruju osobne kontakte sa žrtvama ili svjedocima, već isključivo telefonske.

  1. Postoji li osoba koju mogu pitati za pomoć tijekom telefonskog razgovora?

Naravno, volonterima je na raspolaganju koordinator koji ih savjetuje prilikom zahtjevnijih poziva ili u situacijama kad nisu sigurni što i kako odgovoriti pozivatelju.

  1. Postoji li, osim u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja, još koji oblik volontiranja?

Naši volonteri sudjeluju i u različitim volonterskim akcijama, manifestacijama i humanitarnim događanjima, neki su uključeni u kreiranje sadržaja za našu internetsku stranicu opisivanjem svojih volonterskih iskustava u blogovima, a ponekad nam pomažu i u provedbi različitih istraživanja.

 

PREDUVJETI ZA VOLONTIRANJE

  1. Postoji li dobna granica za volontiranje?

Da, volonteri moraju biti punoljetni.

  1. Moram li biti redovit student?

Volonteri mogu, ali i ne moraju biti studenti.

  1. Trebam li biti član Volonterskog centra da bih mogao volontirati kod vas?

Volonteri ne moraju biti članovi Volonterskog centra.

  1. S kojih sve fakulteta primate studente?

Volontere primamo s raznih fakulteta, no malu prednost pri selekciji dajemo studentima prava i različitih pomagačkih struka.

  1. S koje godine fakulteta primate volontere?

Volonteri mogu biti studenti bilo koje godine na fakultetu.

  1. Moram li imati kakvo predznanje?

Predznanje nije potrebno, a svi volonteri prije početka rada prolaze edukaciju.

  1. Moram li imati kakvo radno iskustvo?

Radno iskustvo nije potrebno.

  1. Moram li znati neki strani jezik?

Volonteri moraju znati engleski jezik jer je telefonski broj 116 006 standardiziran i jedinstven na području cijele Europske unije pa je moguće da će na pojedine pozive odgovarati i na engleskom jeziku.

RADNI UVJETI

  1. Koliko sati tjedno moram volontirati?

Svaki volonter mora odraditi najmanje 4 sata tjedno.

  1. Koji su termini za volontiranje?

Volontirati je moguće svakim danom od ponedjeljka do petka od 8:00 do 12:00 sati, 12:00 do 16:00 sati ili 16:00 do 20:00 sati.

  1. Koliko volontera radi u smjeni?

U smjeni radi po četvero volontera.

  1. Kako izgleda ured u kojem rade volonteri?

Svaki volonter ima svoje radno mjesto s računalom i telefonom, a na raspolaganju im je neprestano pomoć koordinatora koji savjetuju volontere prilikom zahtjevnijih telefonskih razgovora ili u situacijama kad volonteri nisu sigurni što reći pozivatelju.

  1. Volontira li se u uredu ili na terenu?

Volontiranje obuhvaća rad u pozivnom centru, bez izlazaka na teren.

  1. Moram li ponekad pozive obavljati sa svog privatnog telefona ili mobitela?

Ne, svi se pozivi obavljaju s telefona u pozivnom centru.

  1. Mogu li volontirati od kuće?

Ne, pozivi se primaju isključivo u prostoru Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja.

  1. Mogu li volontirati izvan Zagreba?

Ne, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja smješten je u Zagrebu i nema podružnice u drugim dijelovima Hrvatske.

  1. Imam li pravo na pauzu u smjeni?

Da, svaki volonter ima pravo na pauzu od dvadeset minuta tijekom jedne smjene od četiri sata.

POGODNOSTI ZA VOLONTERE

  1. Potpisujem li kakav ugovor s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima?

Da, sa svim volonterima potpisuje se ugovor o volontiranju kojim se definiraju međusobna prava i obveze volontera i organizatora volontiranja.

  1. Kakve kompetencije stječem volontiranjem?

Volonteri prolaze pravnu, psihološku i praktičnu obuku koja ih priprema za rad sa žrtvama i svjedocima. Usavršavaju svoje komunikacijske vještine i uče različite načine pružanja emocionalne podrške, a kroz sudjelovanje na dodatnim radionicama, edukacijama i internim evaluacijama jačaju i stručne kompetencije za daljnje školovanje i karijeru u području pružanja pravnih usluga ili u pomagačkim strukama.

  1. Što konkretno dobivam volontiranjem?

Osim širenja znanja i jačanja kompetencija, volonteri u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja dobivaju i potvrdu o volontiranju te preporuku pri budućem zapošljavanju.

  1. Što podrazumijeva evidencija volonterskog rada?

Evidencija volonterskog rada provodi se ispunjavanjem volonterske knjižice, koja predstavlja dokaz o stečenom iskustvu, motiviranosti volontera i njihovom doprinosu za opće dobro. U knjižici se vodi evidencija volontiranja, odnosno upisuju se odrađeni volonterski sati zajedno s podacima o trajanju volontiranja i kratkim opisom volontiranja. U knjižici je moguće voditi i evidenciju edukacije koju je volonter prošao za vrijeme volonterskog angažmana, s podacima o nazivu, trajanju i detaljima edukativnog programa.

  1. Kako izgleda edukacija volontera?

Edukacija obuhvaća tri dijela – pravni dio, psihološki dio i praktičan dio. Obuka koju volonteri prolaze prije početka rada obuhvaća upoznavanje s pravnom terminologijom, Kaznenim zakonom, Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, kao i savladavanje tehnika aktivnog slušanja, specifičnosti telefonskog savjetovanja i razgovora s posebnim kategorijama pozivatelja. Upoznavanje s poslom traje četiri dana, a nakon toga volonteri dolaze 3 tjedna u Nacionalni pozivni centar gdje preslušavaju  pozive, analiziraju upite i odgovore i proučavaju jedinstvenu bazu podataka Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) s informacijama potrebnima žrtvama i svjedocima.