Hrvatska je jedna od zemalja članica Europske unije koja je prepoznala važnost poticanja žena u uključivanje u područje informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) i pridružila se inicijativi Europske komisije, a potpisivanjem Deklaracije 15. svibnja 2019. Središnji državni ured sudjeluje u obilježavanju međunarodnog Dana djevojaka i žena u IKT-u (Središnji državni ured, 2021). Na taj se način pokušava podići svijest o ženama i njihovom položaju unutar IKT-a te potaknuti razgovor o rodnim razlikama i njihovim ishodima.
U svakodnevnom životu postoji puno primjera rodnih razlika koje su posljedica socijalnih struktura i odgoja. Jedna od njih, o kojoj se u javnom prostoru često raspravlja, je i slaba zastupljenost žena u IKT-u. Prema Europskoj komisiji (2024) žene čine 52% populacije u Europskoj uniji, no od svih stručnjaka u IKT području samo 17% čine žene dok je tek 19% žena europskih poduzetnica u istome području. Poražavajući podatak je i da u IKT području žene zarađuju gotovo 20% manje od muškaraca.
Razloga za velike razlike u broju žena i muškaraca koji odabiru zanimanja iz IKT područja je puno, no najčešće se spominju oni vezani uz socijalne faktore odnosno poruke koje okolina šalje ženama i muškarcima kroz odrastanje kada je u pitanju njihov karijerni put. Već se u školi mogu prepoznati određene pristranosti u načinu na koji se pristupa djevojčicama odnosno dječacima kada je u pitanju usmjeravanje prema određenim zanimanjima. Neka istraživanja pokazala su kako, pri karijernom savjetovanju, stručnjaci imaju tendenciju usmjeravati djevojčice prema tradicionalnijim zanimanjima dok se kod dječaka potiče zanimanje ne manje tradicionalna zanimanja koja uključuju i informacijsko komunikacijske znanosti (Adya i Kaiser, 2005). Nadalje osim socijalnog utjecaja kojem su osobe izložene tijekom školovanja istraživanja su se pozabavila i onim kojeg imaju filmovi, televizija i ostali elektronički mediji koji nerijetko učvršćuju stereotipe kako su IKT zanimanja više prikladna za muškarce (Bernhardt, 2014). Osim istraživanja primjeri pristranosti kada je navedena tema u pitanju mogu se naći i u svakodnevnim pojedinačnim iskustvima u kojima se moglo primijetiti kako nerijetko profesori i učitelji u školama više vremena posvećuju motiviranju dječaka za nastavak školovanja u IKT smjeru. Također događa se da i u unutar obitelji postoje određene preferencije roditelja kada su u pitanju izbori škola, fakulteta i zanimanja i stoga nesvjesno znaju poslati poruku svojoj djeci da su IKT zanimanja nešto u čemu će se dječaci bolje snaći ili što će njima biti zanimljivije nego djevojčicama.
Iz svega navedenog jasno je da je važno otpočetka i dječacima i djevojčicama pristupati na jednak način odnosno i jednima i drugima pružiti jednake mogućnosti da uče i informiraju se o IKT područjima te im pomoći u daljnjem školovanju u tom smjeru. Treba osvijestiti da i jedni i drugi mogu uvelike pridonijeti razvoju IKT područja, ali i da jedni i drugi mogu od njega profitirati.
Anamarija
Literatura
Adya, M. i Kaiser, K. M. (2005). Early determinants of women in the IT workforce: a model of girls’ career choices. Information Technology & People, 18(3), 230-259.
Bernhardt, S. (Ed.). (2014). Women in IT in the New Social Era: A Critical Evidence-Based Review of Gender Inequality and the Potential for Change: A Critical Evidence-Based Review of Gender Inequality and the Potential for Change.
Europska komisija (2024). Žene u digitalnom svijetu. Pribavljeno 14.4.2024. s adrese https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/library/women-digital
Središnji državni ured (2021). Obilježavanje Dana djevojaka i žena u području informacijskih i komunikacijski tehnologija (IKT). Pribavljeno 14.4.2024. s adrese https://rdd.gov.hr/vijesti/obiljezavanje-dana-djevojaka-i-zena-u-podrucju-informacijskih-i-komunikacijskih-tehnologija-ikt/1801?lang=hr
Blog volontera i volonterki Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 